Najvažnije izmjene
Kasa
Gotovo nikakve potrebne radnje za rad normalne kase nisu potrebne.
e-Računi
uvodi se KPD šifarnik, potrebno je robi/uslugama dodijeliti pravilne šifre prije slanja.
Tablica sadržaja
Molimo prije hvatanja mobitela u ruke i zvanja pokušajte barem pročitati niži tekst.
Ukratko o svemu
Projekt Fiskalizacija 2.0, kojeg nosi Porezna uprava, uvodi obvezno izdavanje fiskaliziranih eRačuna, integriranu e-arhivu te napredno online knjigovodstvo unutar sustava PDV-a. Ovim koracima postiže se veća učinkovitost, brže poslovanje i smanjenje administrativnih troškova, a sve u svrhu modernizacije hrvatskog poslovnog okruženja.
Time eRačuni postaju obvezni u B2B poslovanju, odnosno trgovinskim transakcijama između dvaju poslovnih subjekata, poput prodaje roba ili usluga između tvrtki, distributera i proizvođača, bez uključivanja krajnjih potrošača. Također, svaki izdani račun, bez obzira na način plaćanja, morati biti fiskaliziran te se automatski prijavljuje Poreznoj upravi.
Kao dio Fiskalizacije 2.0, od 1. siječnja 2026. eRačuni postaju obvezni za sve porezne obveznike u sustavu PDV-a te za subjekte izvan PDV-a koji posluju s državnim i lokalnim tijelima a od 1. siječnja 2026..
Više o Fiskalizaciji 2.0 na stranici porezne uprave: https://porezna.gov.hr/fiskalizacija/bezgotovinski-racuni/bezgotovinski-racuni-uvod
Važni rokovi
Do 31. kolovoza 2025. – primjena važećeg Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Od 1. rujna 2025. – primjena Zakona o fiskalizaciji
Od 1. siječnja 2026. – provedba fiskalizacije u krajnjoj potrošnji za sve račune neovisno od načina plaćanja
Od 1. rujna 2025. – početak provedbe pripremnih radnji za fiskalizaciju eRačuna i testiranje pristupnih točka
Od 1. siječnja 2026. – uvodi se obveza izdavanja i zaprimanja eRačuna za porezne obveznike u sustavu PDV-a uz obvezu zaprimanja eRačuna za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, JLP(R)S i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i JLP(R)S upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a
Od 1. siječnja 2027. – uvodi se obveza izdavanja eRačuna za trgovačka društva, obrtnike, slobodna zanimanja, tijela državne uprave, JLP(R)S te proračunske i izvanproračunske korisnike državnog proračuna i JLP(R)S koji su upisani u Registar proračunskih i izvanproračunskih korisnika koji nisu u sustavu PDV-a
U razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2025. godine porezni obveznici morat će prijaviti svog informacijskog posrednika, odnosno odabrati način za dostavljanje eRačuna, ali i način za fiskaliziranje računa.
Niže možete pronaći sažetak infomacija o nadolazećim promjenama koje nas očekuju. Stranica će se nadopunjavati sa informacijama kako budu nadolazile. Sažetak je formiran u tri segmenta, pitanja vezana za Kase, pitanja vezana za izdavanje e-računa, i opća pitanja. Kompletnu listu pitanja i odgovora možete pogledati na sljedećim stranicama:
Možda najbitniji je ovaj tekst:
Fiskalizacija u krajnjoj potrošnji nastavlja se primjenjivati kako se već primjenjuje punih 12 godina, uz određene promjene. Prema Prijedlogu Zakona o fiskalizaciji, fiskalizacija računa u krajnjoj potrošnji proširena je na sve oblike plaćanja pa će tako fiskalizaciji računa podlijegati i račun izdan u krajnjoj potrošnji koji se naplaćuje na transakcijski račun. Programsko rješenje (fiskalna blagajna) radi na način da kada se izdaje račun u krajnjoj potrošnji, u postupku izrade računa dostavit će se fiskalizacijska poruka u Sustavu za fiskalizaciju (potpisana digitalnim certifikatom), koji će dostavljenim podacima dati ovjeru računa (Jedinstveni identifikator računa – JIR) koja se vraća na blagajnu i ispisuje na računu. Građani na račun u vide ovjeru Poreznu uprave i u svakom trenutku mogu putem JIR-a odnosno slikanjem QR koda provjeriti jel njihov račun prijavljen Poreznoj upravi.
Fiskalizacija eRačuna je novo rješenje. Preduvjet za ovu fiskalizaciju je razmjena strukturiranih elektroničkih računa između B2B korisnika. Izdavanje i primanje eRačuna temelji se na programskim rješenjima koji će istovremeno omogućiti automatizirani postupak provedbe fiskalizacije (bez potrebe ljudske intervencije).
Razlika ovog postupka fiskalizacije u odnosu na fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji očituje se u sljedećem:
1. fiskalizaciju u krajnjoj potrošnji provodi samo izdavatelj računa u postupku izdavanja računa i ovjera računa u obliku JIR-a (QR koda) vidljiva je na računu koji se izdaje
2. fiskalizacija eRačuna temelji se na razmijenjenim eRačunima. Postupak fiskalizacije eRačuna provode i izdavatelj i primatelj eRačuna i postupak fiskalizacije provodi se odvojeno od postupka razmjene eRačuna. Prilikom fiskalizacije eRačuna, s obzirom da se postupak fiskalizacije provodi odvojeno od izdavanja eRačuna, na eRačunima nema ovjere Porezne uprave kao ni oznaka koje prate fiskalizirani račun kao što su JIR, ZKI i QR kod.
Naknadno izdavanje R računa više neće biti moguće na račune koji su već fiskalizirani jer se uz račun sada šalje i OIB primatelja računa ako je to R račun. Također se ukida Ček kao sredstvo plaćanja, te se uvodi fiskalizacija transakcija.
Program KP Sokoli podržava ISKLJUČIVO izdavanje e-računa preko tvrtke e-Poslovanje – detaljne upute za podešavanje imate u programu – Šifarnici – E-računi.
Pitanja vezana za blagajne (kase) - Fiskalizacija 2.0
Je li potrebna kupovina novih certifikata
NE
Je li fiskalizacija transakcija obavezna
Da, od 01.01.2026 uvodi se i fiskalizacija transakcija.
Jesu li potreben izmjene šifri prema KPD-u za maloprodajne blagajne?
NE. Šifre prema KPD-u se koriste isključivo u slanju e-računa.
AKO OSOBA DOĐE U POSLOVNI PROSTOR I ZA KUPOVINU ZATRAŽI TZV. R1 RAČUN I PLATI GOTOVINOM, TAKAV RAČUN ĆE BITI FISKALIZIRAN PREMA ČL. 15. KADA, KAKO I U KOJEM TRENUTKU SE INFORMACIJE O OIB-U PRIMATELJA RAČUNA DOSTAVLJAJU U SUSTAV?
Takvo maloprodajno mjesto će u svoje programsko rješenje fiskalizacije ugraditi novu xml shemu koja će uz već poznate podatke o elementima računa koji se dostavljaju na fiskalizaciju u Sustav za fiskalizaciju predviđati i dostavu OIB-a. Napominjemo da se u poslovnoj praksi u ovim slučajevima i danas traži OIB kupca. Prilikom fiskalizacije elemenata računa, dostavit će se kroz primjenu nove xml sheme i OIB kupca. Nova xml shema bit će objavljenja na stranicama Porezne uprave.
Pitanja vezana za e-račune
Je li potrebna kupovina novih fiskalnih certifikata
NE
VEZANO ZA KPD NIJE POJAŠNJENA KLJUČNA RAZLIKA, AKO TRGOVAC PRODAJE NPR. VOĆE, DA LI JE DOVOLJNO NAVESTI OPĆENITO KPD ZA VOĆE I POVRĆE ILI POSEBNO ZA BANANU, JABUKU, NARANČU...BITNO JE ZNATI DA LI TRGOVAC MORA KLASIFICIRATI 20 TISUĆA ARTIKALA ILI SAMO 20 KODOVA SVOJIH AKTIVNIH DJELATNOSTI?
Za svaki proizvod za koji postoji KPD mora se napisati točno ta šifra (npr. banane 01.22.02 – Svježe banane, svježe banane plantana i slično; za jabuke 01.24.10 – Svježe jabuke; za naranče 01.23.03 – Svježe naranče). Međutim, ako ne postoji šifra za točno taj proizvod mora se upisati ona šifra grupe proizvoda kojoj taj proizvod pripada (npr. papaja 01.22.09 – Svježe tropsko i suptropsko voće, d. n.; borovnice 01.25.19 – Bobičasto i drugo voće roda Vaccinium, d. n., itd).
KADA KLASIFIKACIJSKA OZNAKA PROIZVODA POSTANE OBVEZNI ELEMENT ERAČUNA, A ERAČUN BUDE PRETVOREN U NEKI ČITLJIVI DOKUMENT (NPR. PDF), TREBA LI KLASIFIKACIJA OZNAKA PROIZVODA BITI PRIKAZANA NA ERAČUNU?
Prijedlogom Zakon o fiskalizaciji propisuje se eRačun kao račun koji je izdan, poslan i zaprimljen u strukturiranom elektroničkom obliku, a koji omogućuje njegovu automatsku i elektroničku obradu. Vizualizacija ili pdf ili bilo koji čitljivi dokument kojeg stvara izdavatelj ili primatelj eRačuna za vlastite potrebe stvar je odabira obveznika, jer takav dokument u poreznom smislu nema nikakvu vrijednost. Dakle, ako iz vlastitih razloga izdavatelj ili primatelj eRačuna odluče raditi vizualizaciju eRačuna samostalno odlučuju koje podatke će prikazati. Ponovno napominjemo da za porezne potrebe kao eRačun se priznaje samo strukturirani elektronički oblik.
MOŽE LI SE ZA RAČUNE ZA KOJE JE IZDAN RAČUN U KRAJNJOJ POTROŠNJI I PROVEDEN POSTUPAK FISKALIZACIJE U B2C SEGMENTU, NAKNADNO IZDATI ERAČUN I PROVESTI FISIKALIZACIJA ERAČUNA?
Prijedlogom Zakona o fiskalizaciji predviđena je iznimka (članak 39.) kada u B2B segmentu umjesto izdavanja eRačuna i fiskalizacije eRačuna MOŽE doći do izdavanja računa i primjene fiskalizacije računa kao za račune u krajnjoj potrošnji. Navedeno se odnosi isključivo na mogućnost kada se račun plaća sredstvima – gotovinom ili karticama pri čemu će izdavatelj računa primijeniti novu xml shemu (koja će biti objavljena na stranicama Porezne uprave) te u njoj dostaviti i OIB primatelja računa u Sustav za fiskalizaciju. Navedeno odgovara postojećoj praksi da se na maloprodajnom mjestu traži OIB kupca. Međutim, u tom slučaju nije više moguće izdati eRačun jer se za jednu transakciju može izdati samo jedan račun i shodno tome provesti pripadajući postupak fiskalizacije. Stoga će konkretni porezni obveznik morati prilagoditi način svog poslovanja koristeći institute koji su predviđeni.
DA LI U SLUČAJU DA PRIMATELJ ODBIJE RAČUN, A POŠILJATELJ POŠALJE STORNO, PRIMATELJ RAČUNA NAKNADNO PRIHVAĆA I RAČUN I STORNO ILI NE PRIHVAĆA NI RAČUN NI STORNO?. PREMA TOJ LOGICI AKO JE ODBIO RAČUN, TREBAO BI ODBITI I STORNO.
Prema prijedlogu Zakona o fiskalizaciji ne postoji pojam niti status „prihvaćanja“ eRačuna. Fiskalizacijom eRačuna automatski se dodjeljuje status „zaprimljen“ i fiskalizacijska poruka ostaje u tom statusu sve dok se eventualno ne pošalje poruka o odbijanju kada se status mijenja u „odbijen“. „Storno“ eRačuna slijedi ista navedena pravila. S obzirom na navedeno logična je pretpostavka ako je primatelj eRačuna odbio eRačun i izdavatelj šalje storno eRačuna da će isti kod primatelja imati status zaprimljen.
HOĆE LI POSTOJATI ROK ZA PRIHVAĆANJE ILI ODBIJANJE RAČUNA? ŠTO SE DOGAĐA S RAČUNIMA NAKON PROTEKA ROKA - AUTOMATSKI SU PRIHVAĆENI ILI ODBIJENI? HOĆE LI BITI OPCIJE ZA NAKNADNO ODBIJANJE ILI PRIHVAĆANJE TAKVIH RAČUNA?
Kako je već kroz više pitanja i odgovora naglašeno Prijedlogom Zakona o fiskalizaciji nisu propisani rokovi za prihvaćanje ili odbijanje eRačuna te se u tom dijelu nastavlja postojeća praksa. eRačun se smatra zaprimljenim sve dok nema zabilježene poruke o njegovom odbijanju.
S OBZIROM NA TO DA JE ODBIJENI RAČUN ZAPRAVO REKLAMACIJA PO RAČUNU KAKO ĆE SE VIDJETI DA SU RAČUNI ODBIJENI? JE LI MOGUĆE IMATI UVID U POPIS ODBIJENIH RAČUNA U ODREĐENOM RAZDOBLJU NPR. U RAZDOBLJU OD 1.DO 10. U MJESECU. KAKO BI SE ZNALO ŠTO JE RIJEŠENO (STORNIRANO), A ŠTO NE.
Kako je već navedeno u prethodnim pitanjima/odgovorima informacija o odbijanju eRačuna dostavljena u Sustav za fiskalizaciju vidljiva je u FiskAplikaciji izdavatelju i primatelju eRačuna kroz prikaz statusa po navedenom računu. Međutim to je samo status vezan uz eRačun koji ne isključuje postojeća postupanja i postojeću poslovnu praksu između izdavatelja i primatelja računa u ovakvim slučajevima. Dakle i dalje će se postupati na temelju odbijenog eRačuna u vlastitom knjigovodstvu, a u FiskAplikaciji je samo dostupan status povezan uz taj eRačun.
PRIJAVLJUJU LI SE POREZNOJ UPRAVI KROZ E IZVJEŠTAVANJE RAČUNI PREMA PODUZETNICIMA KOJI NEMAJU HRVATSKI OIB?
Ne. Obveza izdavanja eRačuna i fiskalizacija eRačuna vezana je samo za primatelj i izdavatelje eRačuna taksativno navedene u Prijedlogu Zakona o fiskalizaciji i to samo za tuzemne transakcije. Stoga ako obveznik nema OIB zasigurno se radi o činjenici da navedeni porezni obveznik nije zakonski obveznik primanja eRačuna.
Oznake računa prema EU normi
Sve u skladu s EU normom, a osnovni model računa podržava sljedeće tipove poslovnih procesa:
- P1 – Fakturiranje isporuka dobara i usluga preko narudžbi na temelju ugovora
- P2 – Periodično fakturiranje isporuka na temelju ugovora
- P3 – Fakturiranje isporuka preko nepredviđene narudžbe
- P4 – Plaćanje predujma (avansno plaćanje)
- P5 – Plaćanje na licu mjesta
- P6 – Plaćanje prije isporuke na temelju narudžbe
- P7 – Računi s referencom na otpremnicu
- P8 – Računi s referencom na otpremnicu i primku
- P9 – Odobrenje ili negativno fakturiranje
- P10 – Korektivno fakturiranje
- P11 – Parcijalno i završno fakturiranje
- P12 – Samoizdavanje računa
Opća pitanja vezna za Fiskalizaciju 2.0 i e-račune
Što je KPD?
KPD je skraćenica za Klasifikaciju proizvoda po djelatnosti – službeni statistički sustav klasificiranja roba i usluga prema vrsti i gospodarskoj djelatnosti. Temelji se na europskom standardu CPA (Classification of Products by Activity).
U Hrvatskoj je na snazi KPD 2015, a objavljuje ga Državni zavod za statistiku (DZS).
Kada KPD postaje obavezan?
| Faza primjene | Opis | Datum |
|---|---|---|
| Testna primjena | Mogućnost testiranja sustava sa KPD oznakama | Od 1. rujna 2025. |
| Obvezna primjena | Obavezno navođenje KPD oznaka na računima u B2C i B2B prometu | Od 1. siječnja 2026. |
Gdje i kako se koristi KPD?
1. Na stavkama računa
-
Svaka stavka na računu mora sadržavati pridruženu šifru iz KPD-a (najmanje 6 znamenki).
-
KPD šifra ne mora biti vidljiva kupcu (nije obvezna na ispisanom računu), ali mora biti dio XML poruke koja se šalje Poreznoj upravi.
2. U fiskalnim porukama
-
-
POS/ERP sustavi moraju generirati elektroničku poruku (fiskalni XML) sa svakom transakcijom – unutar te poruke mora biti KPD oznaka za svaku stavku.
-
-
Npr. usluga šišanja → KPD: 96.02.10
Prodaja drvene stolice → KPD: 31.01.12
Smije li se proširivati KPD?
Ne možeš proizvoljno dodavati oznake. KPD je zatvoren sustav, što znači:
-
Korištenje je dozvoljeno samo prema službeno objavljenom šifrarniku (KPD 2015).
-
Ne smiješ izmisliti vlastite šifre ili proširenja.
-
Ako proizvod ili usluga ne odgovara točno nijednoj šifri, koristiš onu najbližu prikladnu prema opisu.
Gdje pronaći službeni KPD?
Službeni izvor:
-
Državni zavod za statistiku (DZS)
https://dzs.hr
→ Odjeljak: Klasifikacije → KPD 2015
→ Izravna veza do šifrarnika (PDF)
Primjeri KPD oznaka
| Opis proizvoda/usluge | KPD oznaka | Naziv |
|---|---|---|
| Frizerske usluge | 96.02.10 | Usluge šišanja i oblikovanja |
| Pizze | 56.10.19 | Ostale usluge pripreme hrane |
| Računalni program po narudžbi | 62.01.20 | Razvoj programskih rješenja |
| Drveni stolovi | 31.01.12 | Stolovi od drva |
| Prijevoz putnika kombijem | 49.39.30 | Ostali kopneni prijevoz putnika |
Primjeri KPD oznaka
| Opis proizvoda/usluge | KPD oznaka | Naziv |
|---|---|---|
| Frizerske usluge | 96.02.10 | Usluge šišanja i oblikovanja |
| Pizze | 56.10.19 | Ostale usluge pripreme hrane |
| Računalni program po narudžbi | 62.01.20 | Razvoj programskih rješenja |
| Drveni stolovi | 31.01.12 | Stolovi od drva |
| Prijevoz putnika kombijem | 49.39.30 | Ostali kopneni prijevoz putnika |
ŠTO JE TO ADRESA PRIMATELJA E-RAČUNA?
Adresa primatelja eRačuna je End Point (URL) na koji primatelj eRačuna može zaprimiti eRačun od bilo kojeg pošiljatelja.
ZAŠTO JE ZA PROGRAMSKO RJEŠENJE ODGOVORAN I OBVEZNIK FISKALIZACIJE, A NE SAMO ONAJ TKO PROGRAMSKO RJEŠENJE STAVLJA NA TRŽIŠTE?
Programsko rješenje je namijenjeno korištenju od strane obveznika fiskalizacije. Stoga je obveznik fiskalizacije svjestan da koristi program koji omogućuje primjerice storniranje stavaka na već izdanom računu, a što je propisom izričito zabranjeno. S obzirom da je u takvim slučajevima obveznik fiskalizacije svjestan da se odvijaju radnje koje nisu dopuštene propisima o fiskalizaciji, njegovu odgovornost nije moguće isključiti.
HOĆE LI SE FISKALIZACIJA RAČUNA U KRAJNJOJ POTROŠNJI I ERAČUNA POSLOVNIM KORISNICIMA MOĆI OBAVITI PUTEM RAČUNALA KOJA SE KORISTE I SADA ILI ĆE SE MORATI KUPOVATI DRUGI, POSEBAN „ELEKTRONIČKI UREĐAJ ZA IZDAVANJE RAČUNA“?
Nije potreban drugi uređaj, dovoljno je jedno računalo, ali je potrebno na istome osigurati programsko rješenje za fiskalizaciju računa u krajnjoj potrošnji i programsko rješenje za fiskalizaciju eRačuna. Napominjemo da programska rješenja nisu ista.